Vožnja bez vozača |
Budućnost dolazi ubrzanim koracima. Kada je u pitanju auto industrija i razvoj novih tehnologija koje se primjenjuju na vozila možemo reći da su to koraci od sedam milja. Električna vozila već su odavno na ulicama, a autonomija vožnje je, po svemu sudeći „next big thing“ – sljedeća velika stvar koja nas očekuje. „Samovozeća vozila“… autonomna vozila, ili kako ih mi najjednostavnije zovemo „vozila bez vozača“ su, također već u praktičnoj upotrebi. Trenutno su to pilot i eksperimantalni projekti, ali ako recimo krenete u posjetu kompaniji Google u Silikonskoj dolini, možete se provozati taksijem kojim ne upravlja vozač.
Naravno, riječ je o računarima koji uz pomoć senzora, kamera i drugih tehnoloških čuda preuzimaju kontrolu vožnje.
Ljubitelji adrenalina, auto utrka i brze vožnje već su spremni da ovu tehnologiju iskoriste kako bi natjecanja u brzini učinili još interesantnijim.
Inovatori sa Purdue University Motorsports su nedavno predstavili i prvi model kartinga na električni pogon i sa automatizovanim, autonomnim procesom upravljanja. Na ovaj način praktično se počinje s objedinjavanjem dva najsavremenija trenda u industriji vozila.
Električni, samovozeći, autonomni karting
Umjesto mjesta gdje bi sjedio vozač, na vrhu se nalazi kutija s računarom, stup s kamerom i lidar* senzori. Karting također dolazi s daljinskim upravljačem za pomoć s funkcijama kao što su pokretanje i zaustavljanje.
Senzor lidara radi slično kao radarski ili sonarni senzori, ali koristi svjetlo umjesto zvuka. Karting koristi ovaj senzor kako bi odredio udaljenost između njega i objekata oko njega, kao što su zid, osoba ili drugi karting.
Senzor računarskog vida je odvojen i jednako važan kao i senzor lidara. To je kamera koja pohranjuje snimke u softversku platformu na malom računaru kao što je Raspberry Pi (ili “mozak”) kartinga. Taj softver snima snimke u sekvencijalne slike, koje se analiziraju za otkrivanje linije i prepoznavanje objekta. Ovakva tehnologija omogućava karting vozilu da otkrije oznake na traci ili rub ceste, nešto što senzor lidara ne bi mogao otkriti jer se te stavke ne bi pojavile kao objekt. Zajedno ova dva senzora čine jezgru autonomnog sistema upravljanja vozilom.
Tehnologija baterija se također poboljšava. Litijeve baterije na ovim kartovinzima imaju gotovo 5.000 W-sati energije i mogu isporučiti više od 500 ampera struje – to je oko 20 kilovata snage koja može ubrzati karting gotovo jednako brzo kao Tesla Model 3.
U natjecateljskim uvjetima, ovi kartinzi mogu ići oko staze približno 100 krugova i dosežu brzinu i do 120 kilometara na sat.
*Lidar je geodetska metoda koja mjeri udaljenost do cilja osvjetljavanjem mete pulsirajućim laserskim svjetlom i mjerenjem reflektiranih impulsa senzorom. Razlike u povratnim vremenima i valnim dužinama lasera mogu se zatim upotrijebiti za izradu digitalnih 3-D prikaza cilja